Arhiva : : Mart 2004.


Savez komunista Sjedinjenih Država


Početkom aprila delegacija Saveza komunista Sjedinjenih Država (The Communist League of the United States) posetiće Srbiju. Ovom prilikom predstavljamo njihovu programsku platformu koju smo dobili od druga Boba Rossija iz Oregona.

1. Savez komunista Sjedinjenih Država (SKSD) je socijalistička organizacija radničke klase otvorena za sve one koji su spremni da učestvuju u njenom radu, podržavaju njene osnovne principe i plaćaju članarinu.

2. SKSD nastoji da ujedini sve revolucionarne socijaliste i da s njima sarađuje odlučno za dobrobit društva u kome žive, kroz uvođenje novih revolucionarnih ideja u izgradnji permanentne stalne komunističke organizacije. SKSD na ovim osnovama prihvata sve stranke levice, radničku klasu kao celinu, progresivne nacionalne pokrete kao svoje drugove.

3. SKSD podržava svaku klasnu, nacionalnu,rasnu i etničku borbu za slobodu i nezavisnost i ne prihvata nikakve međusobne sukobe iz gore navedenih organizacija i pokreta.
SKSD specijalno podržava proleterske i socijalističke tendencije koje prirodno nastaju u akcijama gore navedenih pokreta i želi da nauči od njih za svoj praktičan rad. SKSD izraz "klasa" tumači kao primarnu društvenu odrednicu koja konzistentno biva redefinisana shodno kretanjima u kapitalizmu i otporima radnika u takvom društvu. "Klasa" se ne definiše kao statistički podatak već kao kompleks odnosa snage, kulture, religije, rase, uzraslog doba, pola, etnosa i drugih individualnih osobenosti.
Izraz "radnička klasa" je neprecizna formulacija koju su u tzv. "klasnom društvu" označili kao "prodavca" svoje radne snage. Međutim,izraz "proleteri" precizno označava identitet onih koji žele da ostvare svoje političke, ekonomske i društvene zahteve u kapitalističkom društvu - prava koja su im osporavana.

4. SKSD zastupa stav da sve promene u društvu nastaju u samom jezgru toga društva a ne kao promene koje nastaju na njegovoj periferiji.

5. Sve revolucionarne pojave u jednom društvu nastaju uslovljene dijalektičkim odnosima tih pojava. Ovi odnosi predstavljaju embrionalnu bazu svake socijalne akcije da bi se suštinski razumele i izrazile namere zapostavljenih i drugih koji zaostaju u takvom društvu. Mi zamišljamo da socijalizam postaje u suštini kao kolektivni zahtev i potreba svih zapostavljenih i ugroženih u jednom društvu. Za razrešenje potreba svih pripadnika jednog društva potrebna je, pre svega, kolektivizacija sredstava za proizvodnju uz neophodnu kontrolu preko legalno izabranih organa. Ali, to ne znači da treba ukinuti privatnu inicijativu i slobodno tržište niti uvoditi politički konformizam.
Obzirom da je svako društvo fluidno i mnoge pojave nastaju spontano, potrebno je, koliko god je moguće, omogućiti razvoj i delatnost onima kojima je to neophodno. Pri tome imati u vidu da je osnovni zahtev socijalizma neprikosnoven, a to su: odnos prema proizvodnji i raspodela dobara. Sve druge osobenosti kulturne, verske, istorijske i druge mogu se tolerisati, ukoliko ne zadiru u osnovne principe socijalističkog poimanja društva.

6. SKSD zastupa mišljenje da sve organizacije revolucionarne, reformističke, demokratske, kulturne i sve druge koje teže uspostavljanju oslobođenja od ekonomskog i drugog ugrožavanja, moraju imati poreklo u samom društvu i obavezno biti pod nadzorom tog društva, kako bi se zaštitili interesi i dostignuća tog društva.

7. SKSD ne prihvata grupe koje zagovaraju sve oblike anahrone socijalizmu kao: anarhistički stav prema socijalizmu, liberalizam koji vodi u konfrontacije, anarhizam u svim varijantama, kao i sve pokrete koji vode u negiranje istorijskog materijalizma. Takođe je neprihvatljiv avangardizam, pogotovo pokret koji nije vezan za oslobođenje radničke klase, socijaldemokratija koja nastoji da preuzme rukovodeći položaj u radničkoj klasi, a takođe i levičarstvo koje vodi u izolaciju.

8. Sindikalizam nije nastao da bi radničku klasu uveo u proletersku akciju za konačno oslobođenje od kapitalističke opresije. Njegova uloga je bila i ostaje u pragmatičnom odnosu radnika i njihovih poslodavaca. Većina sindikata reaguje pozitivno u nastojanjima radničke klase u borbi za njihova prava. Tzv."borbeni sindikati" daju jake impulse radničkoj klasi za ostvarenje svojih zahteva, za razliku od tzv."miroljubivih sindikata", koji takođe imaju svoj doprinos u podršci radničkoj klasi.
Borbeni sindikati mogu dati snažne i ugledne rukovodioce koji uspešno rukovode ostvarenjem istorijskih proleterskih zahteva za slobodu i život dostojan čoveka.
Revolucionarni pokret u SAD ne može biti uspešan bez saradnje s borbenim radničkim sindikatima. Pri tome će se imati u vidu da autonomija svakog borbenog sindikata mora biti ispoštovana. U socijalističkom društvu ovaj princip takođe mora biti ispoštovan u skladu s opštim dostignućima izgradnje socijalizma.

9. Vodeće revolucionarne političke, ekonomske, kulturne i druge društvene formacije mogu opstati samo ako imaju ideološki čisto opredeljeno rukovodstvo, uz neprestano jačanje i izgradnju borbene baze na svim nivoima društva. I to ne treba nikako zapostavljati u nastojanju da se preuzme vlast.
SKSD zagovara društvo zasnovano na direktnoj kontroli proizvodnje, raspodele dobara i većinsko učestvovanje u administrativnim organima vlasti (slično onima u Španiji i Jugoslaviji). Istovremeno mislimo da nije produktivno odmah nastojati da sve bude u svemu savršeno i suviše detaljno. Prvi i najvažniji zadatak je da socijalizam preuzme vlast tj. kontrolu proizvodnje i da ne bude više ugnjetenih. Kako će socijalizam osvojiti vlast i postati dominatna rukovodeća sila u takvom društvu, zavisiće od ideološke i borbene gotovosti dominatnih političkih organizacija toga momenta, koje će to moći da učine. Proletarijat i svi ugnjeteni ljudi u svetu opresivnog kapitalizma odlučiće sami na svim stepenima svoje ugroženosti, kao i stanja istorijsko-društvenih činjenica, momenat za početak ostvarenja svojih ciljeva, koristeći pri tome svoje sopstvene snage i sredstva kojima budu tada raspolagali.

10. SKSD prihvata sva pozitivna dostignuća kapitalističkog sveta koja mogu biti korišćena u daljem razvoju novog društva.

11. SKSD podržava revolucionarna bazična dostignuća u Jugoslaviji i SSSR, ali se kritički odnosi prema nesvrstanosti kao protivteži američke imperijalne globalizacije.

12. Mi odobravamo dokazanu praksu i ostvarenja u socijalističkom društvu kako je tumačeno u KPSS i KPJ. Mi smo saglasni da je za ostvarenje socijalizma neophodna upotreba snage, štrajkova, radnih protesta, ali u izvesnim istorijskim situacijama ne treba insistirati i može se privremeno odustati od ovih sredstava. Sve debate oko lenjinizma, staljinizma, maoizma, trockizma, kao i debate o anarhizmu, sindikalizmu, feminizmu, pravima homoseksualaca suštinski su završene i nema novih momenata.

13. Verovanje u Boga je lična stvar svakog pojedinca da veruje ili ne, ali istovremeno to nije tabu tema i otvorenost po tom pitanju i dalje postoji u razmeni mišljenja.

Prevod: Z. Mirković


Pocetak strane
Odstampaj ovu stranicu Odštampaj ovu stranicu
Posalji link Pošalji link


Komunist 2004. Optimizovano za rezoluciju 800x600. CP 1250.